| Primjeri iz prakse |
| Kroz višegodišnje iskustvo rada na različitim međunarodnim projektima, sakupili smo široku bazu primjera iz prakse koji najbolje dočaravaju stvarnu snagu komunikacije. Ovaj dio naše web stranice redovito će se nadograđivati novim pričama i primjerima sakupljenima kroz iskustvo, literaturu, razgovore s kolegama i klijentima. Cilj nam je na jednostavan i razumljiv način izložiti kompleksnost područja u kojem tvrtka Kadei djeluje i dokazati efikasnost i korisnost primjene širokog spektra Kadei usluga i proizvoda. Vjerujemo da ćemo iznošenjem stvarnih problema i rješenja najbolje prikazati svu širinu našeg znanja i stručnosti. |
 |
| Kako je jedan narančin sok našao svoje mjesto pod suncem |
Istraživanje tržišta sa ciljem ispravnog (re)pozicioniranja proizvoda.
Vrlo često se pri pozicioniranju proizvoda na tržištu zanemaruju stvarne prednosti i nedostaci proizvoda u odnosu na konkurenciju i tržišno okruženje te se time ograničava rast tržišnog udjela. Dobar prikaz izrečenog je primjer iz prakse vezan uz narančin sok koji je već deset godina bio prisutan na tržištu. U prve dvije godine prisutnosti na tržištu prirodnih sokova dosegao je svoj najveći udio od 5%. Sve marketinške akcije i promocije, redizajn ambalaže i količinska pakiranja nisu pridonijela povećanju toga udjela. Proizvodač ni na koji način nije uspijevao pokrenuti povećanje i širenje proizvodnje. Kvaliteta soka svih je godina ostala ista, nikada ne iznevjerivši očekivanja kupaca. Iscrpivši sve znane alate marketinga i promocije, vlasnik tvrtke obratio se lokalnoj agenciji za istraživanje tržišta s ciljem prepoznavanja novih želja i potreba konzumenata njegova soka. Definirano je tržište, konkurencija i ciljana grupa potrošača te se pristupilo direktnom anketiranju ljudi, uključujući degustacije soka i konkurentskih napitaka s tržišta prirodnih sokova. Rezultati istraživanja tržišta iznenadili su proizvođača spomenutog narančinog soka. Čak 78% ispitanika njegov sok uopće nije percipiralo kao prirodan sok s obzirom na činjenicu da je sadržavao samo 15% voćnog mesa, dok su konkurentski napitci na tom tržišnom segmentu sadržavali minimalno 35% voća. Nikakva cjenovna razlika nije mogla pridobiti potrošača prirodnih sokova da kupi taj narančin sok jer su potrošači odluku donosili na temelju udjela voćnog mesa u samome soku. Prirodni sok bio je sinonim za svježe iscijeđenu naranču, tako da naš proizvođač sa svojih 15% udjela voćnog mesa nije imao nikakvih komparativnih prednosti pred konkurencijom.
Ovakvi rezultati istraživanja tržišta naveli su proizvođača da repozicionira svoj proizvod u drugi tržišni segment - tržište negaziranih sokova. To tržište ciljalo je na sasvim drugačiji profil konzumenata koji nisu tražili zdrav napitak nego osvježenje. Negazirani sokovi u pravilu ne sadrže voćno meso. Tu činjenicu mudro je iskoristio naš proizvođač pozicionirajući svoj narančin sok kao prvi negazirani sok s 15% voćnog mesa, umjesto kao prirodni sok s 15% voćnog mesa. Nedostatak od 15% voćnog mesa na tržištu prirodnih sokova pretvoren je u prednost od 15% voćnog mesa na tržištu negaziranih sokova. Čak ni viša cijena od konkurencije na novom tržišnom segmentu nije spriječila strjeloviti rast prodaje i proizvodnje. Samo unutar prve godine repozicioniranja proizvoda naš narančin sok zauzeo je tržišni udio od 27%, povećavši produkciju za 18%.
Ovo je klasičan primjer kako tvrtke mogu kočiti vlastiti razvoj samo zato jer svoju strategiju nisu uskladile s potrebama tržišta i prednostima svojeg proizvoda koje se lako mogu otkriti pozornim istraživanjem tržišta. Neisplativo je na tržište gurati proizvode koje ono ne želi i ne treba. |
|
|
|
